“Neuromant” (Neuromancer), knjiga koja je objavljena pre 35 godina, predvidela je prostor onlajn komunikacije (cyberspace) i razvoj tehnologije koga smo danas svedoci pre nego što je i postojao. Autor, naučnik futurolog Vilijem Gibson, je izdavanjem ove knjige napravio kvantni skok u svet naučne fantastike, stvorio potpuno novi pravac i značajno uticao na moj život. Bio sam tada srednjoškolac, panker i veliki ljubitelj naučne fantastike kakvu su pisali Asimov i Klark, a Gibson je od mene napravio Cyber PUNK-era, naterao me da razmišljam o bliskoj budućnosti i da se fokusiram na ljude i njihovo umreženo ponašanje koje će im tehnologija uskoro omogućiti.

Gibson je precizno predvideo da će ljudi biti povezani na internetu preko globalne kompjuterske mreže, nešto poput Fejsbuka danas, sajber terorizam i digitalne ratove, virtuelne valute kao i da će živeti u korporativnim umesto u nacionalnim državama. Praktično, predvideo je današnji način života. Takođe, Gibson je imao zamisao da će se ljudi priključivati na kompjutere i kompjuterske mreže preko priključaka na njihovim glavama. Trideset pet godina kasnije je Ilon Mask započeo svoj projekat uvođenja elektroda u mozak. Ovaj projekat je omogućio upravo ono što je Gibson predvideo u svojoj knjizi, te su baš zbog toga i knjiga i njen autor veoma relevantni i danas.

Gibson je bio u pravu u vezi sa mnogim stvarima. Predvideo je svašta, ali uglavnom su se njegova predviđanja svodila na to kako će izgledati, odnosno, kako će biti oblikovan današnji internet i na koji način će uticati na društvo. Jedino pitanje na koje nije imao odgovor je šta će budućnost doneti onlajn komunikaciji.

„Neuromant” – knjiga koja je predvidela budućnost

Roman „Neuromant”, objavljen 1984. godine, mnogi smatraju pretečom tzv. podžanra  sajberpank (cyberpunk) u naučno-fantastičnoj literaturi. U njemu je Gibson opisao svet distopijske budućnosti u kom živi više virtuelno nego realno, što iz današnje perspektive neverovatno podseća na svet u kome mi živimo.  

U svojoj knjizi, Gibson je uveo novu reč sajberspejs (cyberspace) i objasnio je kao „sporazumnu halucinaciju koju su stvorili milioni povezanih računara.“ Posle trideset i pet godina čini se da i dalje živimo u toj „Gibsonovoj budućnosti“, samo što je naša budućnost manje romantična i lošije oblikovana u odnosu na knjigu.  Glavni junak romana je Kejs, haker koji može ući u prostor onlajn komunikacije pomoću neke vrste kompjuterskog uređaja. Taj uređaj je zakačen na hardver montiran na Kejsovoj glavi. Jednom kada uključi taj hardver, Kejs može da vidi sisteme koje hakuje u virtuelnoj stvarnosti. Zvuči pomalo poznato, zar ne? Već danas imamo nešto slično tome – VR slušalice zajedno sa igrama i različitim VR svetovima.

Druga stvar koja je u knjizi „Neuromant” slična današnjem svetu je svemirska stanica pod nazivom „Freeside” koja ima kockarnice, tržne centre i hotele. Ova vrsta svemirskog turizma slična je Maskovom programu SpaceX koji se odnosi na turistička putovanja u svemir.

Štaviše, glavni lik ove knjige ima sve vrste različitih tehnologija na svom ekranu, od aktivne kamuflaže do očiju robota. Ali, jedna od njih je najprisutnija: tzv. neuronski implanti. U romanu, svako ima neku vrstu neuronskog implanta / hardvera u svom mozgu koji mu omogućava pristup internetu, ponovno oživljavanje sećanja ili čak životno iskustvo kroz čula drugih ljudi. Zvuči zaista kao naučna fantastika, zar ne? Ne baš. „Neuralink”, kompanija koju je osnovao Ilon Mask, radi na sistemu prenosa podataka između ljudi i računara. Mask je čak jednom rekao: „Ovo će zvučati prilično čudno, ali na kraju ćemo postići simbiozu sa veštačkom inteligencijom.“

Cilj kompanije „Neuralink” je da stvori tzv. „neuralnu čipku“ (neural lace), odnosno mrežu ultra tankih elektroda koje će sakupiti što više informacija iz mozga i poslati ih uređajima poput računara i pametnih telefona. Kompanija „Neuralink” nije jedina koja se bavi ovakvim idejama, pokretačka ideja kompanije „Neurable” jeste rad na tome da našem umu omogućimo kontrolu VR i AR interfejsa. Što još jednom samo potvrđuje da je Gibson bio u pravu. Jedna od najzanimljivijih i najstrašnijih tema današnjice – veštačka inteligencija – takođe je dominantna u knjizi „Neuromant”. U romanu, „snažni AI“ misli kao ljudsko biće i ako ga oslobodite, on ima potencijal da razbije društvo i čovečanstvo. Obojica, Stiven Hoking i Ilon Mask, prokomentarisali su veštačku inteligenciju (AI) kao potencijalnu apokalipsu za društvo. Mask je čak rekao i da je veštačka inteligencija „najveća egzistencijalna pretnja za čovečanstvo”. Gibsonov roman „Neuromant” možemo nazvati knjigom proročanstva. Sigurno je da je precizno predvideo neke od današnjih tehnologija i povezanost ljudi putem interneta i tehnologije. Izazovi čovečanstva se svakako kriju u budućnosti komunikacije i u budućnosti marketinga.

Kuda će nas odvesti napredak tehnologije, kada govorimo o onlajn komunikacijskim strategijama, i hoće li nam posle svega, kada se svi uvežemo međusobno, biti potrebne i digitalne strategije?

Budućnost onlajn komunikacije i digitalnih strategija

Nove tehnologije oblikuju način na koji živimo i vidimo svet oko nas. Pored toga, nove tehnologije će nastaviti i da oblikuju način na koji komuniciramo, posebno onlajn, što će se takođe odnositi i na marketing i na njegovu budućnost.

Fejsbukovi i Guglovi algoritmi i metodologije razvijaju se svakog minuta čemu doprinosi upotreba veštačke inteligencije. No, to je samo početak; u budućnosti će biti mnogo više mogućnosti koje će zainteresovati ljude, ali i onih mogućnosti koje će omogućiti razvoj onlajn komunikacije i marketinga. Kao u filmovima naučne fantastike, za sto godina ćemo imati tehnologiju koju ćemo primenjivati za skeniranje celog tela i na osnovu koje ćemo za minimalno vreme otkriti rane znake neke bolesti. Poput medicine, slične stvari moći će da se dogode i u digitalnom marketingu i komunikaciji.

Verovatno ćemo moći da pratimo kada su ljudi na mreži i kada su izvan mreže. Uz pomoć velikih podataka i veštačke inteligencije (AI) ćemo proizvesti hiperpersonalizovane poruke kako bismo pristupili svakoj osobi (možda čak i direktno u mozak te osobe pomoću Neuralinka?) Kako će medicina postati personalizovanija i ljude će lečiti na osnovu njihovih gena i okruženja, tako će i marketinške poruke postati personalizovanije. Nove tehnologije promeniće način na koji govorimo, komuniciramo i doživljavamo brendove. Sve to će, takođe, uticati na poslove i tržište ovakve kakve ih danas poznajemo. Jedno istraživanje kaže da će do 2050. godine čak 4 milijarde ljudi težiti da se zaposle samostalno bez poslodavaca, što će nas dovesti do kulture pojedinaca, kreativnosti i nezavisnosti. Ovo će promeniti način na koji se ljudi osećaju po pitanju brendova i budućnosti marketinga.

U budućnosti, nalik na naučno-fantastični svet, gde će ljudi biti krajnje individualni, komunikacija između brenda i digitalne strategije moraće, takođe, da se promeni. Brendovi će morati da ulože više vremena i resursa u ispitivanje okruženja svojih potrošača i razumevanje njihovih najdubljih potreba i želja. Tehnologija i veštačka inteligencija omogućavaju nam da lako koristimo informacije i do sada je bilo više potrošača koji su birali svoje brendove prema nekim vrednostima koje cene, a ne samo prema svojim potrebama. Kada bude dostupno više podataka, onlajn komunikacija postaće još personalizovanija ili hiperpersonalizovana.

Uz pomoć veštačke inteligencije, prikupljeni podaci pokazaće da svaki potrošač ima različito mišljenje, što znači da će i njihove potrebe za potrošnjom i komunikacijom često biti vrlo različite. Oni brendovi koji neće slediti novu digitalnu strategiju, koja će biti isprepletena novom tehnologijom i stalnim promenama, ostaće odvojeni od stvarnosti svoje ciljne grupe. Tehnologija neprestano menja naš svet i najbolje je da brendovi i marketari to prihvate (dobre promene, naravno). Praćenje trendova i prihvatanje promena daje nam konkurentsku prednost. Ali, da biste tačno pratili nove trendove i tehnologije, potrebno je da nekoliko stvari učinite kako treba.

Prvo se morate upoznati sa trendovima, proceniti efekte njihove primene, planirati, integrisati tehnološke promene u strategije i staviti ih u funkciju postizanja poslovnih i komunikacijskih ciljeva. Tek tada je njihova primena u marketingu ili komunikaciji opravdana.

Šta će budućnost doneti marketingu?

Kao što ste do sad mogli da primetite, jaz između naučno-fantastičnih filmova, knjiga i stvarnosti polako se smanjuje. Ni marketing nije izuzetak. Od Guglove RankBrain komponente i glasovne pretrage do prilagođenih Amazonovih preporuka, veštačka inteligencija i nove tehnologije menjaju i digitalnu scenu. Veštačka inteligencija će omogućiti sve vrste prednosti za marketare. Od efikasne analize podataka do personalizacije, veštačka inteligencija će imati ključnu ulogu u marketinškoj budućnosti. Čak i danas brendovi i marketari koji koriste veštačku inteligenciju u digitalnom marketingu i onlajn komunikacijama štede vreme i energiju sa automatizovanim marketinškim uslugama. Upotreba veštačke inteligencije digitalnih marketinških strategija će transformisati način na koji brendovi sarađuju sa svojom publikom. Ali u kom smeru će ići te promene? 

Evo 3 predviđanja koja se tiču marketinga u 2030. godini:

  1. Personalizovani marketing

Kao što smo već naveli, publika ne želi nebitne poruke namenjene svima. Marketinške poruke će morati da pretrpe manje promene po pitanju ciljnih grupa i pravovremenih okolnosti. Jedan primer ove hiperpersonalizovane poruke, koju će imati buduće digitalne strategije, mogle bi biti specifične mobilne notifikacije, podstaknute složenim kombinacijama ličnih podataka, podataka o lokaciji i podataka o okolini. Ključna tačka koja će povezati potrošače i marketing su njihovi lični podaci.

  1. Vladavina ličnih chatbotova (Personal ChatBots)

Chatbot je najveći primer upotrebe veštačke inteligencije koji će i dalje rasti. Za sada deluju kao virtuelni pomoćnici za potrošače (poput Alekse i Siri), ali u budućnosti bi mogli da zamene mobilne aplikacije, pa čak i veb stranice.X.ai je primer daljeg razvoja chatbot tehnologije i u bliskoj budućnosti oglašivače će filtrirati lični botovi kao što je Ejmi (Amy).

  1. Od storytellinga do predviđanja

Danas se ključna dešavanja u onlajn strategijama komunikacije odnose na storytelling i izazivanje emocija sadržajem, ali u budućnosti marketing će se oslanjati na lične podatke i predviđanja. Neki stručnjaci kažu da će marketing biti prebačen na interpretaciju ličnih informacija koje će biti dostupne na osnovu razmene ličnih podataka. Tako će oni koji se bave marketingom moći da utvrde obrasce i predvide buduće rezultate, potrebe, želje i trendove publike i da što brže i kvalitetnije odgovore na njih. Sve u svemu, budućnost digitalnih strategija i marketinga mogla bi biti sažeta u popularni citat – jedina konstanta je promena. Promene koje očekuju marketing i onlajn komunikaciju su prirodne  za razvoj ove industrije. Ali ove promene treba pažljivo sprovesti.

Kao što smo pomenuli, morate znati sve o novim tehnologijama, planirati njihovu primenu u vašim marketinškim i komunikacijskim strategijama i proceniti njihove efekte u primeni. Samo planirana i strateška primena novih tehnologija doneće uspeh kompanijama i brendovima.

Sve dok budu pratili trendove i držali se ovih tehnoloških promena, marketari mogu biti relevantni i bolji od svoje konkurencije. Agencija Homepage radi upravo na ovakav način i po tome je poznata. Samo jedan primer iz nedavne prošlosti govori u prilog tome – uspešno smo promenili celokupnu metodologiju oglašavanja, jer smo primetili da većina igrača, poput Fejsbuka i Gugla, oglašavanje svoje platforme zasniva na “machine learning” principu. Uvek sledimo najnovije trendove i strateški ih sprovodimo u sopstvenom poslu!

Kontaktirajte nas