Put vaše marketinške poruke ka tržištu

Postoji puno marketinških modela i alata koje koristimo pri kreiranju marketinških strategija. Na primer, klasični “4P” – Product, Place, Price, Promotion ili noviji “4C” – Clients, Costs, Communication, Convenience. Ovi modeli su nam veoma korisni kako bismo pozicionirali našu kompaniju strateški, planski i bez uplitanja u operativu. Kad dođemo do dela taktičkog, operativnog sprovođenja strategije oni nam više ne pomažu. Ne govore nam o specifičnim koracima koje bismo trebali da uradimo da bismo preneli poruku relevatnoj ciljnoj grupi, u pravo vreme, po najnižoj mogućoj ceni i najboljem povratu uloženog (ROI).

Srećom, najveći igrači poput Fejsbuka i Gugla imaju svoju metodologiju baziranu na machine learning-u, te je kod njih sve merljivo, sve vidljivo, a nama marketarima je donekle put olakšan. Naravno, ukoliko poznajemo korake u kreiraju advertajzing poruka. Hajde da pričamo malo o njima.

Pet osnovnih koraka u kreiranju advertajzing poruka

Prvi korak – Ciljana javnost

Poznato je da ljudi ne donose odluke tako lako, na prvu loptu i zbog toga je neophodno da razmislite o tome kome se obraćate, šta je vaša poruka i na osnovu čega merite vaš uspeh. Trebalo bi definisati kvantitativni deo – broj ljudi i njihovu lokaciju, a i kvalitativni deo – šta ti ljudi od sadržaja vole, sa kojim sadržajem intereaguju, kakva su im interesovanja i navike na internetu. Što uže definišete vaš target, oglašavanje će dati bolje rezultate. Možete i da se bavite kreiranjem brend persona, pošto bi to mogao biti inicijalni korak preko koga ćete proširiti vašu target grupu. Ono što je dobro je da ovde postoji i pomoć algoritma i machine learning sistema koji su razvijeni tako da na osnovu ponašanja vaše trenutne publike možete da pronađete nove ljude istih ili sličnih interesovanja. Zapamtite, nikada nećete znati dovoljno vašu idealnu javnost. Trebalo bi da se konstantno bavite njom, da učite i da se adaptirate.

Drugi korak – Ciljevi

Sledeći korak bio bi postavljanje ciljeva. Postoje dve glavne grupe ciljeva – prodajni i brend ciljevi. Prodajni ciljevi su krajnja konverzija odnosno sama kupovina vašeg proizvoda, a brend ciljevi su više vezani za awareness -svesnost ljudi o vama, vašem poslovanju i vrednostima koje negujete. Po teoriji trebali bismo da pratimo SMART filozofiju – Specific, Measurable, Achievable, Realistic, Timely.

Takođe, dobro je postaviti prodajni levak i u njega ubaciti različite indikatore koje želimo da promovišemo (KPI). Na vrhu je awareness, brending. Sledi interakcija, učenje, pa aktivacija. Na dnu je konverzija. Postoje i koraci posle, koji su vezani za građenje levka poverenja – zadržavanje i zastupanje. Naravno, pri kreiranju levka ne moramo po svaku cenu da definišemo svaki korak, nego možemo da budemo selektivni i da kreiramo fokusne tačke prilagođene našem biznisu.

Vrlo je bitno da razmislimo o tome kako pristupamo ljudima. Ne pravimo sadržaj i ne promovišemo ga za nas, nego za ciljnu grupu.

Treći korak – Media Plan 

Dolazimo do egzekucije, do definisanja koraka i načina merenja svakog koraka. Ovaj deo se često izbegava, naročito kod malih biznisa. Uzimamo u obzir 3 stvari: customer experience, plasmane reklama i poruke koje prenosimo. Ono što želimo da komuniciramo ljudima koji primaju informacije od nas je definisano i ciljevima. Ako je to prodaja – idemo sa prodajnim porukama jasno, “u glavu”. Sa druge strane, ukoliko želimo da ojačamo brend to ćemo i komunicirati. Konkretne, nedvosmislene poruke uvek bolje prolaze. Zapamtite da prosečan korisnik interneta primi preko 100.000 reči na dnevnom nivou. Neophodno je da budemo autentični i da se na taj način izdvojimo od gomile drugih sličnih sadržaja.

Sa porastom korisnika interneta i zavisnosti ljudske vrste od istog, ogroman je i rast digitalnih medija. Produkcija sadržaja je sve brža i učinkovitija i dolazi do automatizacije procesa. Ipak, jedne stvari moramo biti svesni – ne postoji mogućnost da se nešto uradi brzo, a da pritom bude jeftino i dobro. Dve stvari od ove tri možete ostvariti, ali nikada nećete moći da ostvarite sve tri Na vama je da odlučite. U idealnom slučaju, a prema našem iskustvu, vrlo retko na našem tržištu, budžet za promociju je veći nego budžet za kreiranje sadržaja. Ako uštedite na sadržaju, poruka koju prenosite neće biti dobra i učinak promocije će biti manji. No, i ako imate vrhunski sadržaj, a niko ga nije video, opet nije dobro.

Četvrti korak – Plasman

Plasman sadržaja može da isprazni budžet. Ovde razmišljamo o najefektnijim platformama i odredištima za plasman oglasa. Često smo imali prilike da se susretnemo sa potrošenim budžetom na neke platfome (sajtove) koji nisu doneli ništa, a jedan običan Fejsbuk post ili Instagram Story je doneo konverzije za par evra. Na primer, imamo influensere koji uzimaju vrlo visoke dnevnice. Oni mogu napraviti razliku, ali i “pojesti” budžet ako nisu relevantni našoj ciljnoj grupi. Na primer, vulkanizer koji mi je iskočio na Google pretrazi kad mi je pukla guma u nepoznatom gradu, uspešno je plasirao svoj posao. Tu mi oglas na Fejsbuku ne bi pomogao.

Peti korak – Merenje uspeha

Proces merenja uspeha u svakom slučaju nije linearni, nego cirkularni. Ako ne budemo merili nećemo znati gde bacamo novac. Nećemo dobiti informaciju da nas konverzija košta više nego sam proizvod koji prodajemo. Kad merimo znamo gde grešimo, pa ispravljamo, ali i gde smo dobri, pa na tome insistiramo. U praksi se taj proces zove Test – Learn – Optimize. On treba da bude “top of the mind” prilikom kreiranja advertajzing kampanja, jer svaki deo procesa možemo da testiramo, merimo i optimizujemo. Ove procese možemo da upakujemo u brif – kratak dokument koji reflektuje krug kreiranja akcionog plana po koracima, a vezan je za sve sektore koji su uključeni u kreiranje sadržaja.

Slika 1: prikaz koraka u kreiranju advertajzing poruka

BONUS: Kako napraviti dobar brif za oglašavanje?

U ovom dodatku ćemo se pozabaviti elementima advertajzing kampanja. Na šta sve treba da obratimo pažnju kada brifiramo agenciju ili kolege koje se bave media planiranjem u agencijama. Ako im ne budete dali detaljnije informacije, oni će definitivno od vas tražiti sledeće:

  1. Opšti deo

Za početak, kada pišete brif, neophodno je da definišete neku kratku i konciznu priču koja će sumirati stanje na tržištu i predstaviti vaš brend, proizvode koje nudite i njihovu vrednost u odnosu na tržište. Jednostavno, razmislite šta prodajte i zašto. 

  1. Ciljevi, KPIs

Razmislite o levku, SMART-u i svim stvarima koje vam nudi oglašavanje, od svesnosti postojanja brenda, interakcije, akcije, konverzije do lojalnosti. Morate definisati glavni cilj, vaš krajnji business goal. Uvek je dobro da imate i sekundarne ciljeve koji u suštini vode ka glavnom cilju i imaju ulogu ključnih indikatora koji pokazuju gde ide vaša kampanja (KPI).

  1. Obim, target grupa, brend persona, idealni kupac

CIljanu javnost možemo deliti po demografiji, ponašanju, interesovanjima, konekcijama ili pomoću posebnih javnosti koje nam daju algoritmi na osnovu posetilaca sajta, vršilaca konkretnih akcija na sajtu ili na nalozima brenda na društvenim mrežama. Treba da definišemo naš core target na koji se najviše fokusiramo, ali i da ubacimo i sekundarne ciljne grupe. Veoma je bitno da ih podelimo i da idemo sa posebnim kreativama i komunikacijom ka njima.

  1. Sadržaj, vrste oglasa i načini oglašavanja

Svaka oglasna platforma ima svoje specifičnosti i sadržaj koji treba da se prilagodi tome. Takođe, naspram cilja kampanje i određene target grupe trebalo bi da se kreiraju i poruke. Ukoliko želimo na neko uradi nešto konkretno, to moramo i da zatražimo od njega. Tekstualni deo oglasa mora da prati preporučen broj karaktera, a vizuelni (video, foto) da poštuje zadate dimenzije i da ne krši pravila oglašavanja. Razmislite o konceptu pilara – temi koja bi posebno interesovala vaše potencijalne klijente. Morate da im date razlog, dodatnu vrednost zašto bi konvertovali baš kod vas. Definišite ključne poruke koje će se provlačiti konstantno kroz komunikaciju. Ovde će do izražaja doćii vaša digitalna strategija.

  1. Timeline, faze sprovođenja kampanje

Advertajzing ne mora da bude konstantan. Nekad imamo kampanje, sniženja, nekad nam nije sezona. Budžet ne mora da bude fiksan, treba da ga rasporedimo u jedan šestomesečni ili godišnji plan koji je povezan sa našim biznis planom. Generalno, sve marketinške aktivnosti trebalo bi da prate biznis plan i da zastupaju njegove interese.

  1. Okvirni budžet

Dobro planiranje je sve, ali i ništa. Dolazimo do krajnjeg pitanja i tu se krije najteži odgovor. Uvek postoji ta neka stavka koja nam stoji nad glavom. Trebalo bi da budemo svesni budžeta i  mogućnosti koliko novca želimo da potrošimo. Kad imamo metrike to je mnogo lakše jer znamo šta možemo da očekujemo. Ipak, cena zavisi od mnoštva faktora. Strateškim planiranjem većinu faktora uzimamo u obzir i dobijamo okvirnu sliku. Ta slika mora da se podudara sa biznis planom i očekivanom prodajom ili konverzijom. Zbog ovakvih uskih veza marketinga i samog vođenja posla, marketari u poslednje vreme nisu samo ljudi koji vam dovedu potencijalne klijente “na vrata”, nego se i oni aktivno uključuju u sve, pa i u samo vođenje biznisa. Sve to dodatno ojačava vezu klijent – agencija, stvara još jaču potrebu za angažovanjem agencije, ali i potrebu da budete oprezni prilikom biranja marketing partnera. 

Slika 2: prikaz najvažnijih elemenata brifa za oglašavanje