O tome šta je Social Commerce i kako kupovina putem društvenih mreža postaje sve važniji kanal prodaje, Milka Negrović govorila je u intervjuu za Politiku – najstariji i najuticajniji dnevni list na Balkanu.

 

U nastavku možete pročitati kompletan intervju: 

 

Sve više će se kupovati preko društvenih mreža

 

Ukoliko želite da se za vaš brend čuje, pametna odluka je da on bude prisutan tamo gde je i publika.

 

Trgovina prati razvoj tehnologije i nema povratka na staro. E-trgovina će nastaviti da raste i iskustvo te kupovine biće sve bolje. Jedan od najpopularnijih proizvođača naočara za sunce, na primer, na sajtu omogućava da probate kako vam određeni model stoji. To prevazilazi veliku barijeru za kupovinu. Sličnih primera je mnogo u svim industrijama. Tu je i ogroman napredak veštačke inteligencije koja nam već sada pomaže da na društvenim mrežama vidimo personalizovane ponude, u skladu sa onim što nas interesuje, što nam se dopada. To sve menja i navike kupca. Ovako budućnost trgovine vidi Milka Negrović, stučnjak za digitalni marketing i izvršni direktor agencije „Homepage“. Kupci su se izgleda dobro snašli u virtuelnom okruženju – sve je veći broj onih koji istražuje na internetu pre odlaska u kupovinu. Tek kada naprave neki početni izbor, odlaze u prodavnicu (ako već nisu poruči onlajn).

 

– Nedavno sam u Zagrebu ušla u market bez kasa gde radi jedna osoba i njen posao je da vam objasni da tu možete da kupujete samo preko aplikacije putem koje skenirate i plaćate sve što ste odabrali. U Srbiji svaki veliki market ima mogućnost online kupovine i dostave na kućnu adresu, što je super praktično. Čak imamo i onlajn pijace, a svedoci smo i situacija gde mali proizvođači prikupe porudžbine putem društvenih mreža i jednom nedeljno isporučuju u gradove. Ako tome dodamo i da nam je tržište celog sveta otvoreno za trgovinu i dostavu, zaista nema razloga da se vraćamo unazad i da žalimo za trgovinom kakva je nekada bila, objašnjava naša sagovornica. Osim klasične e- trgovine koja u Srbiji raste u kontinuitetu, sve je popularnija i kupovina preko društvenih mreža. Na pitanje da li smo kao tržište zreli za to i kako to utiče na ovdašnje potrošače, Negrović objašnjava da je publika spremna i za ovaj vid kupovine. Platforme poput Fejsbuka i Instagrama razvile su opcije koje to omogućavaju, što je, smatra, prirodan tok stvari, jer su ljudi sada navikli da provode vreme na društvenim mrežama, tu se osećaju dobro, poznato im je okruženje i sve će više kupovati na taj način, umesto da napuštaju aplikaciju i odlaze na internet prodavnice.

 

– Mislim da je predrasuda da mi mnogo kaskamo za svetom kada su u pitanju internet i društvene mreže. Prema podacima „We Are Social“ izveštaja za 2022. godinu Srbija je imala 6.06 miliona korisnika interneta i preko 5 miliona aktivnih korisnika društvenih mreža. Više od 70 odsto stanovnika Srbije starijih od 18 godina, aktivni su korisnici društvenih mreža. Rekla bih su osnovni uslovi za ovu vrstu trgovine obezbeđeni, kaže Milka Negrović.

 

Naša sagovornica smatra da je moć društvenih mreža ogromna. Ne samo da imaju veliki broj korisnika, već ti korisnici provode ozbiljno mnogo vremena na društvenim mrežama. Prema pomenutom izveštaju, globalno, prosek je 2,5 sata dnevno. Na pitanje razloga zašto su tu, kupovina se nalazi u top 10 odgovora.

 

-Ukoliko želite da se za vaš brend čuje, pametna odluka je da on bude prisutan tamo gde je i publika. Društvene mreže omogućavaju još jednu, iz ugla marketinga, veoma moćnu stvar. U pitanju je preporuka (social proof) . Ako više ljudi preporučuje proizvod, šanse za kupovinu su višestruko veće. Kupci mnogo više veruju drugim kupcima, čak i kada ih ne poznaju. Tu moramo pomenuti i influensere čija preporuka takođe može biti jak podstrek za kupovinu.

 

Ima li uopšte razike u starosnoj granici kada je reč o snalaženju i korišćenju društvenih mreža? I mogu li svi da se naviknu na pravila u virtuelnom okruženju?

 

-Sredovečni kupci su sada već naviknuti na društvene mreže. Koriste pre svega „Meta“ platforme (Fejsbuk, Instagram, Mesindžer). Oni su nešto sporije prihvatali društvene mreže, ali su sada i te kako prisutni. Mojoj mami je „Fejbsuk“ nalog otvorio moj sin. Interno se šalimo da se se veličina te greške meri brojem stikera koje od tada baka svima nama stavlja u komentare objava. Sledeći prelomni trenutak bio je kada mi je rekao “Baka je na Instagramu, gde ćemo mi sad?”, ističe. Suština je da je veliki procenat sredovečnih ljudi na društvenim mrežama, prvenstveno zbog kontakta sa prijateljima i rodbinom, ali dok su na platformi vide i primećuju oglase. Negrović kaže da će biti potrebno vremena da se oslobode i više kupuju, jer često imaju strahove da će napraviti neku grešku, kliknuti negde gde ne treba i slično. Najviše efekta će kupovina preko društveniih mreža imati na kupce mlađih generacija.

 

Inspiracija „Politikinih“ 120 godina

 

Kako biste našu novinu koja u januaru puni 120 godina predstavili na društvenim mrežama i kako biste marketinški iskoristili taj dogadjaj.

 

-Inspiracije za takav jubilej je mnogo. Od zanimljivosti iz arhiva i delova tekstova koje ste objavljivali (120 istorijskih momenata, 120 lepih priča, 120 zanimljivosti), do poziva da zajednica podeli svoja sećanja na Politiku. Teme o kojima ste pisali su utkane u generacije svih nas, lako mogu da probude nostalgiju i podstaknu emocije, što je u marketingu veoma važno. Čitaoci su deo Politike, a putem društvenih mreža se mogu čuti njihov glas i sugestije. Lepo bi bilo i da se publika na društvenim mrežama uključi u uređenje lista i izbor tema za narednih, bar 120 godina.

 

Jelica Antelj